ENDOKRINE BOLESTI DJECE

razgovor s profesorom

II dio

Koji su ključni laboratorijski testovi za dijagnostiku hipotiroidizma ili hipertiroidizma kod djece?

Bolesti i poremećaji rada štitnjače otkrivaju se relativno jednostavno: kliničkim pregledom (inspekcija i palpacija štitnjače), laboratorijskim analizama krvi te ultrazvučnim pregledom.

U krvnim pretragama najčešće se određuju:

• TSH
• ukupni T4 ili slobodni fT4
• antitijela Tg i TPO (po potrebi)

U velikom broju slučajeva za postavljanje dijagnoze dovoljan je jedan pregled.

Što uzrokuje hipotiroidizam kod djece i kako se liječi?

Najčešći uzrok stečene bolesti štitnjače je kronična autoimunosna bolest poznata kao Hashimotova bolest (nazvana po japanskom patologu).

Simptomi su često nespecifični. Povećanje štitnjače (guša) predstavlja važan klinički znak i razlog za sumnju na bolest.

Najčešće tegobe koje navode djeca i roditelji uključuju:

• promjene raspoloženja i koncentracije
• umor i bezvoljnost
• osjećaj “knedle” pri gutanju
• promjene na noktima i kosi

Ultrazvučni pregled pokazuje difuzne promjene strukture štitnjače, dok se u krvi nalaze pozitivna Tg i TPO antitijela.

Hashimotova bolest najčešće se otkriva u adolescentica, a tek trećina njih u trenutku dijagnoze ima razvijenu hipotireozu.

Prirođena hipotireoza je rijetka i otkriva se novorođenačkim probirnim testiranjem (“screening”) analizom kapilarne krvi iz pete.

Kako utječe hipertiroidizam na rast i razvoj djeteta?

Utjecaj pojačanog rada štitnjače kod djece često je izraženiji nego kod odraslih.

Hormoni štitnjače utječu na:

• rast u visinu
• sazrijevanje kostiju
• razvoj središnjeg živčanog sustava
• spolni razvoj

Povećana razina hormona dovodi do:

• ubrzanog metabolizma
• ubrzanog rasta
• povećane razgradnje kostiju i smanjene gustoće kostiju
• nepravilnih menstruacija

Hipertireoidizam je rijetko stanje u ranoj dječjoj dobi.

Zašto je vitamin D posebno važan u dječjoj dobi i koje su posljedice njegova nedostatka?

Vitamin D djeluje kao hormon i ima važnu ulogu u rastu i razvoju djeteta.

Utječe na:

• koštano-zglobni sustav i zube
• mišićni sustav
• imunosni sustav
• hormonalnu ravnotežu
• raspoloženje i kognitivne funkcije

Posljedice nedostatka vitamina D

Kod dojenčadi i male djece:

• rahitis
• hipotonija
• razdražljivost

Kod školske djece i adolescenata:

• sporiji rast
• bolovi i slabost mišića
• umor
• češće infekcije
• poremećaji raspoloženja

Vrijednosti vitamina D

• > 75 nmol/l – poželjna razina
• 50 – 75 nmol/l – insuficijencija
• 30 – 50 nmol/l – deficit
• < 30 nmol/l – ozbiljan nedostatak

Nedostatak se utvrđuje analizom vitamina D iz krvi.

Prevencija nedostatka

• uravnotežena prehrana (jaja, plava riba, mliječni proizvodi)
• izlaganje suncu 15–30 minuta dnevno
• nadoknada prema preporuci liječnika

Djeca s povećanim rizikom (prekomjerna tjelesna težina, autoimunosne bolesti, kronične bolesti probavnog sustava, terapija kortikosteroidima) češće imaju manjak vitamina D i trebaju veće doze nadoknade.

Nedostatak vitamina D vrlo je čest — procjenjuje se da je prisutan kod oko 60% predškolske djece u našoj županiji, unatoč sunčanoj mediteranskoj klimi.

Vitamin D je temelj zdravog rasta i razvoja djeteta.